Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića - mali vodič

U nekoliko poglavlja: Život Petra Hektorovića, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Tvrdalj, Hektorovićevi kameni natpisi, Kratko o Starome Gradu i njegovom polju sačinjen je iznimno lijep i podatkovno bogat vodič za gosta namjernika u Stari Grad, najstariji i najdugovječniji grad na tlu Hrvatske. U ovom je vodiču naglasak na slavnome Hvaraninu Petru Hektoroviću i njegovu jedinom tiskanom djelu iz 1568. godine te o dvorcu Tvrdalju, koji je Hektoroviću bio trajna opsesija jednako kao i njegovo književno djelo.

Tvrdalj je počeo raditi dvadesetih godina 16. stoljeća, a do kraja ga nije dovršio ni u dubokoj starosti. U opširnoj oporuci najviše je riječi posvetio Tvrdalju tražeći od svojih nasljednika da ga završe u skladu s njegovim detaljnim zamislima. Svugdje po Tvrdalju dao je uklesati kamene natpise te se može reći da je i Tvrdalj svojevrsna kamena knjiga (u Ribanju navodi da je na Tvrdalju dvadeset i više kamenih natpisa). Svakako je riječ o zatvorenu samodovoljnu svijetu u malom, kojeg je Hektorović posvetio vječnom graditelju svijeta-Bogu, odnosno Stvoritelju svega.

Posebna zanimljivost Staroga Grada je i Starogradsko polje koje se prostire od Staroga Grada do Vrboske, čija je podjela napravljena u 4. st. prije Krista, a napravili su ga grčki kolonisti, osnivači Farosa (Starogradsko polje je podijeljeno na 72 parcele, ograđeno suhozidima i povezano putovima te je, s povijesnom jezgrom Staroga Grada,  uvršteno 2008. godine na UNESCO-vu listu svjetske baštine).

Petar Hektorović i Hanibal Lucić kao pripadnici najstarijega otočnoga plemstva bili su veliki zemljoposjednici, a njihove kuće i ljetnikovci izgrađeni su od plodova Starogradskoga  polja. Hektorović ostaje u našem pamćenju i slici pjesnik koji je zamišljen nad prolaznošću ovozemaljskoga, a njegovo Ribanje i ribarsko prigovaranje jedinstveno je djelo hrvatske renesanse.