Juraj Križanić i Ukrajina - Graditelji europske kršćanske unije

Opsežna i studiozna biografska knjiga Jevgenija Paščenka o Jurju Križaniću napisana je iz ukrajinske perspektive i u kontekstu kulture baroka, ukrajinsko-hrvatskih književnih i kulturnopovijesnih veza te uloge slavizma u Križanićevu idejnu sustavu.

Rezultati Paščenkovih promatranja nameću zaključak da su djelatnost Jurja Križanića i njegova idejna usmjerenost u nastanku, evoluciji, ostvarivanjima i posljedicama bile zadane nizom osobina kulturnog, povijesnog, crkvenog i političkog razvoja europske stvarnosti 17. stoljeća. Križanić se sa svojim idejama, ponajprije slavizmom, nije pojavio kao nešto strano, netipično za hrvatsku duhovnu sredinu. Njegovu pojavu i djelatnost uvjetovale su i izazvale osobine razvoja niza književnopovijesnih događaja na hrvatskom, srednjoeuropskom i istočnoslavenskom, posebice ukrajinskom kulturnom prostoru. U njegovu stvaralaštvu odjeknule su idejne, političke, znanstvene i druge osobitosti naroda tadašnje Europe. Pisac je živio i stvarao u ozračju niza europskih kultura i tradicija, počev od njegove nacionalne, preko srednjoeuropskih, sve do istočnoeuropskih. Cijeli niz pojmova koji su svojevrsna sinteza Križanićeva idejnog sustava ima potvrde i analogije u političkom težnjama i kulturnim tradicijama sredina u kojima je stvarao. To su ponajprije idejne dominante kao što su slavizam u širokom smislu, problem razjedinjenja i ujedinjenja kršćanstva, stanje nacionalnih slavenskih jezika, odnosi između slavenskih zemalja, njihova neovisnost, osmanlijska ugroza, problem općeeuropske solidarnosti u obrani kršćanstva. Nije slučajno da se u nekim sredinama opaža svojevrstan »povratak« Križaniću, da ga se doživljava iz perspektive suvremenih težnji prema konsolidiranju Europe i uspostave dijaloga između Zapada i Istoka.