Barbari, despoti i sloboda govora - politički legitimitet i “pravo na otpor” u Kantovoj praktičnoj filozofiji

Uvod 7
1. Značaj pitanja o pravu na otpor kod Kanta 13
1.1 Nesklad u odnosu prema revolucijama? Moje oči vidješe
slavu svijeta (Luka 2:29) 13
1.2 Zašto je to pitanje važno: Kantovo mjesto u političkoj filozofiji 28
1.3 Preciziranje pojmova revolucije i otpora 42
2. Nacrt funkcioniranja prava i države kod Kanta 51
2.1 Pokušaji razrješavanja nesklada: teleologija, entuzijazam
ili nešto treće? 51
2.2 Normativna perspektiva kao ključna:
postoji li dopustivost otpora? 70
2.3 O ulozi prava kod Kanta 77
2.4 Što je država i tko je suveren? 96
3. Prikaz pojma političkog barbarstva u suvremenoj literaturi o Kantu 105
3.1 Granice političkoga legitimiteta – republika,
despocija i barbarstvo 106
3.2 Jan Joerden – ultra posse nemo obligatur 116
3.3 Alyssa R. Bernstein – barbarstvo kao vrsta prirodnoga stanja 119
3.4 Arthur Ripstein – barbarstvo kao unilateralna primjena
organizirane sile 123
3.5 Reidar Maliks – pojedinac kao instanca prosudbe legitimiteta 127
4. Elaboracija pojma političkog barbarstva 133
4.1 Definicija barbarstva 133
4.2 Vrste barbarstva: diskriminacijsko i nediskriminacijsko 142
4.3 Barbarstvo i sloboda govora 152
4.4 Barbarstvo i vlasništvo 161
4.5 Barbarstvo i ugovori 169
4.6 Barbarstvo i pravna sfera obitelji i kućanstva 172
5. Evaluacija i afirmacija pojma političkog barbarstva 179
5.1 Evaluacija kompatibilnosti pojma barbarstva s Kantovim
ranijim tekstovima 180
5.2 Pojava pojma barbarstva u Antropologiji kao rješenje
otvorenih pitanja 187
5.3 Nedovršenost pojma barbarstva – irelevantnost,
autocenzura ili nešto treće? 196
5.4 Koncept barbarstva kao normativni kriterij
u povijesnim slučajevima 205
Zaključak 221
Bibliografija 237