Hrvatskom općinstvu predstavljamo - Analiza periteksta Zabavne biblioteke

Knjiga „Hrvatskom općinstvu predstavljamo“: analiza periteksta „Zabavne biblioteke“ dr. Snježane Veselice Majhut plod je višegodišnjega istraživanja povijesti prevođenja u Hrvatskoj, u sklopu kojega autorica proučava društvene kontekste u kojima se književna djela prevode na hrvatski jezik, okolnosti njihova odabira i nastanka te način njihova predstavljanja javnosti i njihovu recepciju. Knjiga na 209 stranica sadrži osam poglavlja s opsežnom bibliografijom, Kazalom imena i Bilješkom o autorici.

Iz perspektive povijesti prevođenja autorica istražuje „Zabavnu biblioteku“ kao jedinstveni nakladnički projekt Nikole Andrića u razdoblju od 1913. do 1941. Unutar toga projekta koji je istinski kulturološki fenomen, autorica proučava paratekstualni korpus kako bi iz njega izvukla zaključke o ulozi prevođenja i prevedenih tekstova, o načinu odabira tekstova i oblikovanju prijevodne politike, o prezentiranju prijevodnoga čina te ulozi prevoditelja i drugih aktera u procesu „uvoza“ književnih tekstova u hrvatsko književno polje.

Prvo poglavlje donosi pregled povijesti prevođenja kao novoga i sve produktivnijega područja istraživanja u traduktologiji. U drugome se poglavlju iznosi pregled pristupa u traduktologiji, koji se bave inkorporiranjem prijevoda i prevođenja u društvene i kulturne kontekste u kojima nastaju i u kojima se odvija njihova recepcija. U trećemu se poglavlju predstavljaju ciljevi istraživanja i rasprava o korištenoj metodologiji. Četvrto je poglavlje posvećeno paratekstu kao glavnom analitičkom alatu i pregledu dosadašnje primjene analize parateksta u traduktološkim istraživanjima. U petome se poglavlju donosi pregled razvoja nakladničke djelatnosti kao neposrednoga društvenog konteksta u kojemu su „Zabavna biblioteka“ i njezini akteri djelovali. Šesto je poglavlje posvećeno analizi određenih elemenata periteksta „Zabavne biblioteke“. U sedmome je poglavlju u fokusu analiza periteksta prijevoda angloameričkih djela, kao cjeline unutar „Zabavne biblioteke“ koja je izdvojena za potrebe ovoga istraživanja.

Autorica je odabrala analizu periteksta kao ključnu istraživačku metodu koja joj omogućava uvid u cijeli niz spoznaja – o kontekstu u kojem se prijevodi objavljuju, stavovima, ulogama i odnosima aktera te o prijevodnim normama – do kojih ne bi bilo moguće doći analizom prijevoda. Istraživački je pristup utemeljen na „studiji slučaja“. Štoviše, nakladnički niz koji se obrađuje u ovome istraživanju izlazio je 28 godina i iznjedrio je 603 knjige, što ga čini daleko opsežnijim izvorom materijala nego što bi se iz oznake „studija slučaja“ dalo naslutiti.

Knjiga je namijenjena kako znanstvenom tako i stručnom čitateljstvu: znanstvenicima koji proučavaju prevođenje, a osobito prijevodne tijekove te međusobne utjecaje društva i prijevodâ, ali i znanstvenicima koji se bave proučavanjem književnosti u prijevodu na hrvatski, zatim nastavnicima i studentima prevoditeljskih studija i smjerova te svakako prevoditeljima, urednicima i nakladnicima.