Barokna sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije

  • 45,13€ 340,00kn

Barokna sakralna arhitektura Đakovačko-osječke nadbiskupije - Glavna urednica Katarina Horvat LevajOdabravši ovu aktualnu temu za svoju disertaciju, dorađenu potom u monografiju, Margareta Turkalj Podmanicki pristupila je zadatku metodološki primjereno.

Dodaj u listu želja

Usporedi

Bez poreza: 45,13€

Dostupnost: Dostupno

Autor: Margareta Turkalj Podmanicki

Nakladnik:  INSTITUT ZA POVIJEST UMJETNOSTI


Glavna urednica Katarina Horvat Levaj

Odabravši ovu aktualnu temu za svoju disertaciju, dorađenu potom u monografiju, Margareta Turkalj Podmanicki pristupila je zadatku metodološki primjereno. Prostorne i vremenske odrednice – teritorij današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije u prvoj polovini 18. stoljeća – izabrane su jer upravo na tom prostoru u to vrijeme nastaju najznačajnije sakralne građevine koje distingviraju istočnu Hrvatsku od njezina sjeverozapadnog dijela. S obzirom na to da su u izboru arhitektonskih tipova i graditelja ključnu ulogu odigrali eminentni naručitelji, povijesni kontekst i tumačenje narudžbi temeljno je polazište monografije. Široki pak kvalitativni raspon graditeljskih intervencija, od pretencioznih novogradnji do adaptacija zatečenih crkava, zahtijevao je individualni istraživački pristup svakoj pojedinoj građevini. Povezavši raznorodne crkve u tipološke grupacije, autorica je jasno definirala njihove međusobne poveznice u širem kontekstu hrvatske arhitekture. Za tumačenje onih pak arhitektonskih sakralnih ostvarenja čija kvaliteta nadmašuje lokalne okvire, ova je docentica Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Osijeku na brojnim znanstvenim usavršavanjima u inozemstvu istražila graditeljstvo susjednih srednjoeuropskih regija. Rezultati su bili značajni: za razliku od dominantnih utjecaja iz Štajerske, aktualnih u to vrijeme u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ovdje su se ključnima pokazali utjecaji iz Beča, Donje Austrije i Mađarske; nasuprot domaćim graditeljskim radionicama sjeverozapadne Hrvatske, ovdje je prevladavajuća bila uloga arhitekata i inženjera djelatnih na širokim prostranstvima Monarhije. Uz bok crkvama u Topolju, Valpovu i tvrđavi Brod, pripisanima vodećemu bečkom arhitektu Johanu Lucasu von Hildebrandtu i njegovim sljedbenicima, stala je tako isusovačka crkva sv. Mihaela u Osijeku, atribuirana peštanskomu graditelju Jánosu Hölblingu, kao i župne crkve u Nijemcima, Piškorevcima i osječkome Donjem gradu, također građene i obnavljane prema projektima školovanih graditelja, kako je to vještim analizama dokazala autorica. Štoviše, istraživanjem opusa brojnih arhitekata i inženjera, angažiranih na fortifikacijskoj obnovi pograničnog područja Habsburške Monarhije, Margareta Turkalj Podmanicki otkriva još šire domete utjecaja, poput primjerice povezivanja franjevačke crkve u Slavonskom Brodu s inženjerskim projektima crkava u pograničnim područjima Venecijanske Republike.

Godina izdanja 2018