Cimelia Metropolitana - Povijest i knjižno blago Knjižnice Zagrebačke nadbiskupije

Uredio Milan Pelc

Knjižnica Zagrebačke nadbiskupije i Prvostolnog kaptola zagrebačkog, Metropolitana ili Metropolitanska knjižnica, najveća je, najvažnija i najbogatija povijesna knjižnica u Hrvatskoj. Povijest Metropolitanske knjižnice počinje u doba osnutka Zagrebačke biskupije (1093./1094.) i traje sve do najnovijeg vremena. Fond knjiga u Metropolitanskoj knjižnici broji oko 60.000 svezaka. Opsegom i raznovrsnošću on je najbogatiji i najvrjedniji povijesni knjižni fond u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Od 197 srednjovjekovnih rukopisa Metropolitane mnogi se spominju u najstarijem inventaru zagrebačke katedrale s konca 14. stoljeća. Oni su najvrjednija cjelina Metropolitanske knjižnice. Za njima slijedi zbirka inkunabula, najranijih tiskanih knjiga, koja je s 257 primjeraka najveća u Hrvatskoj. Fond Metropolitane sadržava i knjižnicu slovenskog polihistora Johanna Weicharda Valvasora od oko 1530 svezaka s 2630 naslova te oko 7300 grafika i crteža, pretežito iz 17. stoljeća, koji se čuvaju zasebno kao Valvasorova grafička zbirka Nadbiskupije zagrebačke. U Metropolitansku knjižnicu dospio je također određen broj svezaka iz nekadašnje biblioteke Isusovačkoga kolegija, koja je dijelom ugrađena i u temelje sadašnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Naposljetku, vrijedna prinova fondu Metropolitane u drugoj polovini 20. stoljeća bila je knjižnica zagrebačkoga pomoćnog biskupa, ljubitelja umjetnosti i kolekcionara, Đure Kokše (1922.–1998.). U svescima Metropolitanske knjižnice, u njihovim minijaturama, ilustracijama i drugoj umjetničkoj opremi zgusnuto je tisuću godina hrvatske kulturne povijesti.

Kao spomenik kulture prvorazrednoga značenja za Hrvatsku Metropolitanska knjižnica, koja je danas u pohrani kod Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, ovom se monografijom dostojno predstavlja hrvatskoj i međunarodnoj kulturnoj javnosti. Dugogodišnji voditelj knjižnice vlč. Vladimir Magić prikazao je u prvom poglavlju povijesni život knjižnice i raznolikost njezinih fondova. U drugom poglavlju Milan Pelc predstavlja posebne metropolitanske dragocjenosti: izabrane rukopise, inkunabule, tiskane knjige od 16. do 19. stoljeća i knjige koje pripadaju skupini croatica – osobito važne za hrvatski kulturnopovijesni identitet. Pritom je osobita pozornost posvećena likovnim vrijednostima – minijaturama, ilustracijama i ukrasima pojedinih knjiga. U trećem poglavlju Mirna Abaffy predstavlja Valvasorovu grafičku zbirku Nadbiskupije zagrebačke s izabranim primjercima grafika, crteža i akvarela iz njezina fonda. Čitalac će ovom monografijom s pomoću riječi i slike neposredno upoznati Metropolitansku knjižnicu i njezine dragocjenosti.