Divlja guska

Među najistaknutije književne ličnosti iz razdoblja Meiji i Taisho nedvojbeno spada književnik Mori Ogai (1862.-1922.) U prvom desetljeću dvadesetog stoljeća, koje se u modernoj japanskoj književnosti često zove razdoblje naturalizma, Zola i Maupassant bili su uzori mladim japanskim piscima koji su naturalističku građu crpili kako iz japanskog društva, tako i iz vlastita života. Svojom literarnom djelatnošću Ogai Mori uvelike je pridonio protuteži prave poplave (velikim dijelom) sirovog i nedovoljno kritički prihvaćenog japanskog naturalizma svojeg vremena.

Zajedno s Natsumeom Sosekijem (1867.-1916.), jednim od najvećih japanskih pisaca iz razdoblja Meiji i Taisho, Ogai se protivio pretjeranoj upotrebi naturalističkih motiva u japanskoj prozi onog vremena. Ogaijevo neprihvaćanje naturalističkog pokreta u Japanu rezultiralo je njegovim sve većim zanimanjem za bogatstvo vlastite kulture. Naime, Ogai je rođen u obitelji samuraja, od najranijeg djetinjstva bio je odgajan u ozračju konfucijanizma i feudalne kulture, a s četiri godine počeo je učiti kineske klasike pa nije imao osobit razlog za pobunu protiv višestoljetne tradicije kao što je u njegovo doba bio čest slučaj u Japanu. Međutim, za razliku od mnogih sunarodnjaka koji su putovali u Europu i bili njome opčinjeni Ogai se nije zadovoljavao da bude puki prerađivač viđenog i pročitanog. On je sve što je vidio i doživio na Zapadu uspio prilagoditi svom porijeklu i svojoj, japanskoj sredini.

Godine 1953. filmski redatelj Shiro Toyoda snimio je film Ljubavnica, koji se zasniva na događajima iz romana Divlja guska. Japanski režiser Kazuo Ikehiro 1966. godine po drugi je put ekranizirao roman Divlja guska.