Iskonska narav - Aristofanov govor u Platonovu 'Simpoziju' i Parmenidova dva puta

Izvorna i poticajna interpretacija pojedinih mjesta Platonova i Parmenidova mišljenja nastala je na temelju izlaganja održanih na filozofskim skupovima posvećenih Branku Despotu, predsokratovcima te odnosu filozofije prema tjelesnosti. Pažljivi čitatelji Žunecove knjige prepoznat će niz filozofijski relevantnih pitanja što ih autor postavlja kao vodilju kroz Platonovu i predsokratovsku misao te klasičnu mitologiju, primjerice: na koji način Platon u Simpoziju  kroz Aristofanov govor tumači čovjekovu žudnju za samoizdvajanjem iz cjeline svega, a potom za povratkom u tu izgubljenu cjelinu, zašto erotička žudnja u jednom kontekstu ne može a u drugome kontekstu može doseći svrhu (ali samo pod pretpostavkom opetovanih napora)? Zašto se u Parmenidovu spjevu mišljenje Sfaire kao mišljenje istine i utemeljenje logike pokazuje poveznicom svega što jest u cjelinu, a mnijenje smrtnika kao iskustvo razdvajanja te cjeline ali i uvjeta za ljudsku tjelesnost, seksualnost i smrtnost.

Iskonska narav  prva je Matičina knjiga istaknuta i aktivnoga člana njezina filozofskog Odjela Ozrena Žuneca, filozofa, sociologa i prevoditelja, vrsna poznavatelja antičke filozofije.