Jezik hrvatskih protestantskih izdanja i književnojezične koncepcije 16. stoljeće - Zbornik radova

Hrvati su se rano priključili reformaciji, tj. protestantskom pokretu. U njemu su sudjelovali brojni hrvatski popovi glagoljaši koji su planirali izdati cjelokupnu Bibliju na hrvatski jezik u tri pisma – glagoljicom, ćirilicom i latinicom. Jezik protestantskih knjiga težio je da bude zajednički i općeprihvaćen jezik.  

U stručnoj i znanstvenoj zajednici dugo postoji potreba za ponovnim čitanjem protestantskog korpusa jer je riječ o tronarječnome književnom jeziku koji je najslabije istraženi književni jezik u hrvatskoj pismenoj kulturi.

U 15 radova zbornika propituje se hipoteza da je riječ tek o epizodi u povijesti hrvatskoga književnog jezika nudeći suvremeniji i sustavniji pogled na jezik i kontekst nastanka hrvatskih protestantskih izdanja 16. stoljeća. Knjiga pruža suvremen pogled na položaj hrvatskih protestantskih izdanja u hrvatskoj i europskoj filologiji, njihovo mjesto u povijesti hrvatskoga književnog jezika i utjecaj njihove književnojezične koncepcije na hrvatsku protureformaciju, ali i sustavnije rasvjetljava jezik tih izdanja na svim jezičnim razinama te njegov odnos prema crkvenoslavenskoj tradiciji, književnoj čakavštini, hrvatskim organskim govorima te domaćim i inojezičnim predlošcima.

Hrvatska protestantika ovom se knjigom pomiče s ruba u središte znanstvenoga interesa, preispituju se uvriježene teze o jeziku hrvatskih protestanata, sustavnije rasvjetljavaju odnosi hrvatskih i slovenskih protestanata na unutarjezičnoj i izvanjezičnoj razini. Jezični opis hrvatskih protestantskih izdanja preciznije se supostavlja jezičnoj slici hrvatskih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih tekstova, usmjerava se pozornost na dosad nepopularne i/ili nepoželjne teme, istražuju tekstološki odnosi među hrvatskim protestantskim izdanjima i njihovim predlošcima i dr., što pridonosi temeljitijem razumijevanju književnojezične koncepcije hrvatskih protestanata te hrvatskih ranonovovjekovnih književnojezičnih koncepcija uopće.

Autori radova (V. Barbarić/V. Blažević Krezić/T. Kuštović/G. Čupković/S. Damjanović/I. Eterović/J.Galić/S.Holjevac/S. Zubčić/M. Horvat/B. Štebih Golub/A. Jembrih/M. Jesenšek/J. Kalsbeek/M. Kramarić/A. Legan Ravnikar/M. Merše/M. Žagar) vodeći su hrvatski i slovenski filolozi u predmetnome području, različitih su generacija i profila.

Knjiga je pripremljena sukladno najvišim akademskim standardima, visoke je znanstvene kvalitete te od iznimne važnosti za hrvatsku i europsku filologiju (ponajprije za slovensku). Bit će nezaobilazno referentno djelo za bolje razumijevanje povijesti hrvatskoga književnog jezika.