Kultura pamćenja i historija

Priredile i prevele Maja Brkljačić i Sandra Prlenda

Pamćenje i sjećanje vrlo su rašireni pojmovi vezani uz povijesnu znanost, ali i druge humanističke i društvene znanosti. U ovom zborniku naći ćemo niz članaka koji detaljnije propituju odnos tih pojmova prema povijesti. U prvom dijelu knjige objavljeni su teorijski prilozi čija je svrha upoznati hrvatsko čitateljstvo s ovim poljem istraživanja, te prikazati razvoj pojmova kao što su kulturalno pamćenje i kolektivni identitet. Drugi dio zbornika čine studije o ulozi prakse pamćenja i diskursa sjećanja u stvaranju kolektivnih identiteta u ranijim razdobljima: prikaz razvoja pojma velikana u 18. i 19. st. u Francuskoj, primjer vojnih parada kao konstitutivnih mjesta nacionalne pedagogije u Francuskoj i Njemačkoj, te uloga spomenika kao mjesta za sjećanje na neki događaj. Treći dio knjige sadrži tekstove u čijem je središtu Drugi svjetski rat sa svojim nacionalnim kontroverzijama. Skrećemo pozornost na članak H. Sundhaussena o promjeni sjećanja i kolektivnog identiteta na primjeru prostora bivše Jugoslavije, s posebnim osvrtom na slučaj Hrvatske i Srbije.

Poj­mo­vi sje­ća­nje i pam­će­nje sve­pri­sut­ni su u su­vre­me­nom znan­st­ve­nom di­skur­su po­vje­sni­ča­ra, ali i u dru­gih hu­ma­ni­stič­kih i dru­št­ve­nih zna­no­sti (prije svega so­cio­lo­gi­je i an­tro­po­lo­gi­je). Što i zašto pam­ti­mo, a nešto za­bo­rav­lja­mo, jed­na­ko kao i pro­pi­ti­va­nje pojma ko­lek­tiv­nog pam­će­nja pre­dme­tom je ve­ći­ne tek­sto­va koje do­no­si­mo u ovom zbor­ni­ku

.

Za­stup­lje­ni su svjet­ski au­to­ri­te­ti: Nora, As­smann, Knapp, Ozouf, Hob­sbawm, Vogel, Gil­lis, Young, Fran­çois, Sun­d­hau­ssen, Koonz, Boyer, Zer­tal).