Očevi i sinovi - Privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća

Privrednu elitu Zagreba činili su trgovci, ali i industrijalci, bankari, vlasnici agencija za posredničke poslove, prijevoznici i građevinski poduzetnici. Pripadali su joj ne samo vlasnici industrijskih pogona i novčanih zavoda nego i najviši članovi poslovnog osoblja, poput ravnatelja i njihovih zamjenika. Međutim, najbrojniji dio elite bili su trgovci.

Najuspješniji zagrebački privrednici imali su važnu ulogu u modernizaciji Hrvatske, dakle u promicanju građanskog društva i kulture i kapitalističke privrede. Riječ je uglavnom o naraštaju «očeva utemeljitelja» građanskog društva, rođenih 20-ih i 30-ih, a na vrhuncu karijere 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeća. Oni su djelovali i pojedinačno, ali uglavnom koordiniranom akcijom putem stručnih udruga i ključne institucije – zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore.

Knjiga «Očevi i sinovi» s jedne strane uključuje raščlambu ekonomske, političke i kulturne djelatnosti privredne elite od 1848. do 1883. a s druge je dopunjena prikazom svakodnevnog života pojedinaca i obitelji, položaja žena i djece, načina vizualne prezentacije i kulture smrti.

U drugom dijelu, u nekim aspektima, knjiga slijedi razvojne smjernice do sloma Habsburške Monarhije, pa i do međuraća. Pritom obrađuje i one teme koje su u hrvatskoj historiografiji o 19. stoljeću slabo zastupljene, poput primjerice, svakodnevice djece i adolescenata, odnosa prema smrti ili vizualne kulture određene socijalne skupine, u ovom slučaju privredne elite. U tim se istraživanjima približava povijesti umjetnosti, antropologiji, pedagogiji i znanosti o književnosti.

***

Iskra Iveljić rođena je 1959. u Frankfurtu na Majni. Maturirala je na Klasičnoj gimnaziji i diplomirala povijest i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. do 1990. radila je u Hrvatskom državnom arhivu, a od 1990. do 1993. u Institutu za suvremenu povijest. Magistrirala je 1992. radnjom „Pokušaji modernizacije Banskog vijeća (1848. – 1850.)” i doktorirala 1998. disertacijom naslovljenom «Uloga zagrebačke privredne elite u modernizaciji Hrvatske (1860. – 1883.)”. Od 1993. zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 2004. u zvanju izvanrednog profesora.

Bavi se hrvatskom poviješću 19. stoljeća, poglavito modernizacijskim procesima, stasavanjem moderne građanske elite te svakodnevnim životom na prijelomu 19. i 20. stoljeća. Također se u nekoliko radova pozabavila stanjem u hrvatskoj historiografiji nakon pada Berlinskog zida te odnosom između povijesti i društva tijekom istog razdoblja.