Violence, art, and politics

Zoran Kurelić (ed.)

Zbornik radova Violence, Art, and Politics sadrži 12 znanstvenih radova koji se bave temom odnosa između nasilja, umjetnosti i politike. Radovi su proizašli iz izlaganja na istoimenoj znanstvenoj konferenciji koja se održala u svibnju 2014. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Zbornik je pisan na engleskome jeziku, te uz radove hrvatskih znanstvenika, sadrži radove njemačkih, španjolskih, engleskih i slovenskih znanstvenika.

Prvu cjelinu čine radovi koje se bave temom nasilja, moći, sjećanja i odnosa umjetnosti i politike oslanjajući se na političku misao H. Arendt. Članak Meints-Stendera On the concept of power pregledni je članak koji daje veoma jasan prikaz teorije moći u suvremenoj političkoj teoriji s naglaskom na raspravu i distinkciju između materijalne i životne moći u radovima Arendt. Povezan s ovim člankom je rad JalušićUnderstanding the difference between violence and power u kojem autorica, sljedeći Arendt, odbacuje Walter Benjaminov pristup razumijevanja koncepta nasilja kao izvedenice iz koncepta političke moći. Hauer u svom članku Horror and laughter and the limits of political science istražuje Arendtinu tezu o nemogućnosti društvenih znanosti da adekvatno objasne Holokaust, te se okreće osobnom svjedočanstvu i iskustvenoj perspektivi izražena kroz umjetnost kao načina da se pristupi Holokaustu kojeg karakteriziraju radikalna nerazumnost i činjenica da se radi o fenomenu bez presedana. Autor se u svojoj analizi referira na radove kazališnog redatelja Georga Taborija i pisca koji je preživio Auschwitz Tedeusza Borowskog. Posljednji članak u ovom bloku je Memories in conflictin post-totalitarian societies Sanchez Munoz koji, oslanjajući se na misao Arendt, problematizira pitanje sjećanja i njegovog kolektivnog karaktera u post-totalitarnim društvima koja su prošla kroz period državnog nasilja ili nasilne tranzicije. Autorica zagovara razvoj pluralističke javne sfere u takvim post-totalitarnim društvima kao uvjet očuvanja kolektivne memorije učinjenog nasilja.

Sljedeći blok sadrži članke koji koriste uvide iz društvenih znanosti u analizi filmova. Rad VilchezThe vunerable and helpless familyin Jennifer Kent's The Babadook govori o horor filmu Babadook odbacujući prevladavajući interpretaciju o čudovištu iz filma kao o manifestaciji osobne traume protagonistice. Autorica se odlučuje za drugačiju interpretaciju u kojoj horor proizlazi iz društvene osude nekonvencionalne obitelji. U analizi predstavljenoj u A little red birdcacthes a budand a megawormurednik zbornika Kurelić govori o razlikama i povezanosti filmova Dina i Plavi baršun redatelja Davida Lyncha koristeći uvide iz IsaiahBerlinove teorije pozitivne slobode. Blanuša u radu Crypts and phantoms of croatian war film tematizira ratni film kao medij ideološkog diskursa kojim se problematizira nacionalni narativ i ratna trauma. Fokus rada je na tri hrvatska filma koji 'idu u suprotnom smjeru od dominantnog nacionalnog narativa', dok metodološki autor koristi uvide iz lacanske psihoanalize o nacionalnoj identifikaciji, te teoriji kripti i fantoma.

Treću cjelinu čine dva rada koja se bave političkom analizom suvremenih romana. Članak Gretića The Kindly Ones govori o istoimenom romanu Littella i daje nam intertekstualnu analizu oslanjajući se na čitanje Littellova romana iz perspektive motiva izvedenih iz Eshilove tragedija Orestija, tj. trećeg dijela te tragedije Eumenida. Petković analizira dva romana suvremenog nobelovca J. M. Cotzeea Waiting for Barbarians i Disgrace iz uvida izvedenih iz koncepta moći i nasilja u dijelima Michela Foucaulta. Autor pokušava dati poveznicu između Cotzeejevih romana i Foucaultove teorije i na taj način proširiti naš uvid u razumijevanje Foucaulta, ali i tema kojima se Cotzee bavi u svojim romanima.

Zadnja cjelina sastoji se od tri rada koja nisu tematski izravno povezana s prijašnjim blokovima. Rad Pop politics as violence against politics daje nam pregled debate koja suprotstavlja dva mišljenja o značenju pop politike (s naglaskom na tzv. celebrity politics) za razvoj demokracije: jednu strana koja smatra takvu vrstu politike štetnom za demokraciju i druga strana koja gleda na odnos demokracije i pop politike u puno pozitivnijem svijetlu. Rad Dolanske Beauty Again oslanjajući se na Hickneyovo pisanje o konceptu ljepote u suvremenoj umjetnosti, tematizira problem politizacije ideje ljepote u suvremenoj umjetnosti. Članak Homera On the 'Critique of Violence' and revolutionary suicide tematski je moguće svrstati u prvi blok jer, iako se za razliku od drugih autora u tom bloku ne oslanja na političku teoriju Arendt, kritizira Žižekovo preuzimanje Benjaminovog koncepta božanskog nasilja u njegovom određenju ideje revolucionarnog nasilja. Kontekstualizirajući problem nasilja u svjetlu radikalne politika RAF-a u 70-im godinama prošlog stoljeća i nasilja radikalne ljevice u Grčkoj od 2008. Homer odbacuje ideju revolucionarnog nasilja protiv države kao neodgovorne politike koja ne uzima u obzir Marxove i Benjaminove uvide o utjecaju materijalnih snaga u transformaciji kapitalističkih društava.