Samospoznaja - Filozofska autobiografija

Berdjajev je ovu knjigu napisao osam godina prije smrti, ali je na rukopisima još radio do kraja života te je "Samospoznaja" izišla u Parizu 1948., nakon što je filozof već umro. Ovo djelo nije samo svjedočanstvo o duhovnom sazrijevanju ličnosti najsamobitnijeg ruskog filozofa, već je i dokument jedinstvenog proživljavanja europske povijesti prve polovine 20. stoljeća. Berdjajev piše: "Veoma rano sam se počeo baviti filozofijom, izabrao sam ju kao svoju glavnu specijalnost, ali istodobno sam ju nastojao privesti rješavanju društvenih pitanja. Prvotni najjači dojam ostavio je na mene L. Tolstoj, ne samo kao umjetnik, nego i kao mislilac. Time je otpočeo mog negativno odnos prema zbilji koja me okruživala... Marx i marksistička literatura presudno su utjecali na moj društveni pravac, ali nikad nisam spajao marksizam s materijalizmom, u filozofiji mi je učiteljem postao Kant, neokantovci i imanentna škola gnoseološkog monizma, a posljednji su utjecaji bili Fichteova idealistička metafizika, F. Nietzsche i nova umjetnička literatura (Ibsen, Maeterlinck)."