Institut za povijest umjetnosti je u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt i Društvom povjesničara umjetnosti Hrvatske organizirao u Zagrebu 30. i 31. svibnja 2014. godine znanstveno-stručni skup Klasicizam u Hrvatskoj. Ovaj je skup uslijedio nakon dva uspješna simpozija Klasicizam u Dalmaciji I i II koje je Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu organizirao 2011. i 2012. godine, na kojima su širinom i prezentacijom tema te interdisciplinarnim pristupom obrađeni reprezentativni primjeri klasicističkoga graditeljskog naslijeđa dalmatinskih gradova te niz kulturoloških tema vezanih uz razdoblje oko 1800. godine. Skupovi su nedvojbeno pokazali da kulturno-povijesno i umjetničko naslijeđe razdoblja klasicizma iziskuje daljnje bavljenje i prezentaciju novih istraživačkih dosega putem znanstvenog skupa na kojem bi bio uključen cjelokupni prostor Hrvatske, s ciljem iščitavanja stilske paradigme klasicizma u područjima arhitekture, urbanizma, krajobraznog oblikovanja, slikarstva, kiparstva, grafike te primijenjenih umjetnosti, te je jasnije izdvojiti i razgraničiti u odnosu na susjedne pojave baroknog klasicizma, bidermajera i neoklasicizma druge polovine 19. stoljeća.
Na skupu u Zagrebu sudjelovalo je 36 izlagača, uglavnom povjesničara umjetnosti koji dolaze iz znanstvenih i muzejskih ustanova koji su proširili dotadašnje spoznaje o kulturnoj i umjetničkoj baštini razdoblja klasicizma, koje je dosad bilo stiješnjeno između susjednih (dominantnih) stilova, baroka i historicizma, te pridonijeli brojnim novim spoznajama o kulturnoj baštini u Hrvatskoj u razdoblju od oko 1750. do 1830. godine, a pristigle smo radove objedinili u ovom Zborniku. U Zborniku prilažemo i bibliografiju koja je nastala kao rezultat rada na pripremi znanstveno-stručnog skupa, s uvjerenjem da će pridonijeti daljnjim istraživanjima klasicističke baštine u Hrvatskoj koja zahvaća široko područje od predmeta primijenjene umjetnosti do krajobrazne arhitekture.
Irena Kraševac (uvodna riječ)
| Godina izdanja | 2016 |
