Meštrovićev gnosticizam ili metafora orla

Djela Ivana Meštrovića trajni su izazov za nove interpretacije sa svih mogućih polazišta. Meštrovićev gnosticizam ili metafora orla Dragica Hammer Tomić zaokružuje njezinu trilogiju o Ivanu Meštroviću, redoslijedom istraživanja: najprije njegova javnog i političkog djelovanja u knjizi Jugoslavenstvo Ivana Meštrovića (2011), zatim njegove likovne umjetnosti u djelu Sveto i tragično u kiparstvu Ivana Meštrovića (2015) i sada njegovu duhovnost koju je prepoznala kao nedvosmisleno gnostičku. Ulaskom u jezgru Meštrovićevih uvjerenja i religijskih opredjeljenja, ovom je knjigom autorica otvorila pristup ishodištu njegove umjetničke imaginacije, čime je omogućeno sagledavanje njegova opsežnoga opusa kao čvrsto povezane cjeline.

U ovoj knjizi autorica daje prilog povijesti ideja, intelektualnom kontekstu stvaranja Ivana Meštrovića, ali tako da se uvijek iznova vraća i na detalje, na pojedina djela (npr. cavtatsku Gospu od Anđela i crkvicu u Otavicama). Ne ostaje kod općenitoga karakteriziranja intelektualnoga okvira u kojemu se kretao Meštrović te uvjerljivo ukazuje na gnostičke elemente koji se razabiru kao sinteza raznih vrsta utjecaja, tradicionalnih (uključujući i bogumilske) i Meštroviću suvremenih.

Sve tri značajke gnostičkih učenja, koje se pojavljuju kao konstanta u raznolikim pojavljivanjima kroz povijest, a to su dualizam, elitizam i sinkretizam, autorica je dokazivala kao uočljive u Meštrovićevoj umjetnosti i to metodom komparativnoga povezivanja literarnih izvora, u kojima se on očitovao o svojim uvjerenjima (bilo izravno ili uvijeno u romanesknoj formi), s umjetničkim ostvarenjima, u kojima se po odabiru formi ta uvjerenja prepoznaju kao estetski određujuća.

Uvjerljivom analizom, sinkretizam je dokazala na primjeru dviju grobnih kapelica: Gospe od Anđela u Cavtatu i crkvice Presvetog Otkupitelja u Otavicama; elitizam, uz autoportrete, primjerom spomenika Petru Petroviću Njegošu na Lovćenu, s poantom na figuri orla, a dualizam ciklusom djela s motivom glazbe i skulpturom Joba.

Poseban doprinos ove knjige analiza je Meštrovićeve književne ostavštine, u kritičkoj i znanstvenoj literaturi zanemarene, a koja je za shvaćanje, kako njegova kiparstva tako i njegove složene osobnosti, presudno važna te njezin doprinos komparativno-religijskim istraživanjima gnosticizma na našem području.