Susreti dviju kultura - Obitelj Zrinski u hrvatskoj i mađarskoj povijesti

I Mađar i Hrvat ‒ tim je riječima Nikola VI. Zrinski opisao svoju pripadnost dvama narodima i dvjema domovinama. Pitanje, jesu li Zrinski »više« Hrvati ili Mađari često se u hrvatskim i mađarskim znanstvenim krugovima postavljalo nekritički i bez uvažavanja mišljenja druge strane.

Matičin zbornik radova s međunarodnoga hrvatsko-mađarskoga znanstvenog skupa, održanog u Matici hrvatskoj 2009., predstavlja interdisciplinarni pogled u bogatu povijest i baštinu obitelji Zrinski. Taj visoko kvalitetni znanstveni pristup utemeljen je ponajprije na proučavanju rukopisnih, tiskanih, vizualnih i arheoloških vrela nastalih u razdoblju od 14. do kraja 17. stoljeća. Potaknuto znanstvenom suradnjom i međusobnim razumijevanjem, dvadesetoro hrvatskih i mađarskih autora osvjetljava povijesnu ulogu obitelji Zrinski s obzirom na historiografski, književno-povijesni, povijesno-umjetnički, arheološki, kulturološki, politički i turistički aspekt njihova značenja u međusobnim, hrvatsko-mađarskim kulturnim vezama i prožimanjima.

O Zrinskima u mađarskoj i hrvatskoj povijesti pišu Sándor Bene, István Bitskey, Dragutin Feletar, Ivan Golub, Péter Hajdu, Gábor Hausner, Alojz Jembrih, Damir Karbić, Drago Miletić, Suzana Miljan, Lajos Négyesi, József Padányi, Géza Pálffy, Hrvoje Petrić, Krešimir Regan, Margarita Sveštarov Šimat, Márton Szilágyi, László Szörényi, János Varga i Ágnes R. Várkony.